Zanima vas prava istina o trenutnom stanju na hrvatskom tržištu nekretnina?

Poštovani čitatelju,

Zanima li te pravo stanje stvari na hrvatskom tržištu nekretnina pročitaj članak do kraja jer sve drugo su bajke pojedinaca i paralelni svemiri u kojem većina nas ne živi.

Potaknuti “istraživačkim” novinarstvom koje “prati” hrvatsko tržište nekretnina i autorima (urednicima) članaka koji senzacionalističkim naslovima i još manje sadržajno istinim popratnim tekstovima “kroje” hrvatsko tržište nekretnina a zadnjih godina javnost obasipaju netočnim konstrukcijama o “polaganom rastu tržišta nekretnina i pozitivnim pokazateljima” – strukovni portal AGENTI.HR donosi neke činjenice koje definiraju trenutno stvarno stanje i demantiraju takve izvjestitelje.

Pitate se otkrivaju li medijski naslovi i sadržaji članaka pravo stanje stvari ili stvaraju privid?

Obmanjuju li čitatelje i sudionike (kupac, prodavatelj, agent, agencija) na tržištu nekretnina? Doprinose li daljnjem narušavanju povjerenja? Potiču li oporavak i rast tržišta?

Naravno da ne, senzacionalističkim naslovima i sadržajno opskurnim tekstovima koji su prepuni kojekakvih gluposti i neprovjerenih “činjenica” najčešće je oslikana sva površnost prezentiranog sadržaja kojim se nastoje “upecati” i isključivo marketinški poentirati na čitateljima.

U nekim od takvih članaka kojih je u javnosti sve veći broj, obrađuju se teme o hrvatskom tržištu nekretnina čiji autori nemaju dovoljno znanja i/ili se prethodno nisu profesionalno i činjenično informirali pa prečesto pišu radi “pisanja” ili po narudžbi te svjesno ili nesvjesno manipuliraju i obmanjuju javnost.

U javnost se iznose tj. objavljuju neprovjereni i netočni podaci koje tiskani mediji i internetski portali jedni od drugih prenose i dijele sveprisutnom “kopiraj/zaljepi” metodom.

Za posredničku struku je i više nego tragično što takve članke s potpunim neshvaćanjem stanja u kojem se i sami nalaze te nerazumjevanjem kako će to utjecati na njihovu sadašnjost i budućnost na svojim web stranicama i društvenim mrežama prenose i dijele brzopleti pojedinci zaposleni u agencijama za nekretnine pa čak i ovlašteni agenti za nekretnine te vlasnici agencija.

Takvim ponašanjem “dežurni izvjestitelji” doprinose stvaranju privida, narušavaju povjerenje između sudionika na tržištu nekretnina i produžuju agoniju u kojem se tržište nekretnina i velika većina njih nalazi već sedmu godinu zaredom, dok naivni čitatelji i sudionici tržišta nekretnina upijaju njihove umotvorine nesvjesno gubeći dragocjeno vrijeme, novac i strpljenje.

Dok su se pojedini cijenjeni agenti za nekretnine svojim praktičnim pristupom potvrđivali i zalagali za objektivan pristup javnom informiranju o stanju struke i/ili tržišnim okolnostima iznošenjem stvarnih činjenica u svrhu stvaranja trajnog i dugoročnog povjerenja između svih sudionika na tržištu nekretnina – postavlja se pitanje što su radili i što trenutno rade mnogobrojni vršitelji strukovnih funkcija i razni drugi institucionalni i državni uhljebi koji bi trebali raditi u interesu posredničke struke i javnosti?

Oni ništa nisu čuli, ništa nisu znali = ništa nisu radili. Ostaju neaktivni i “gluhi” iako ih priroda funkcija koje obnašaju obvezuje na aktivan pristup i javno reagiranje u svrhu zaštite strukovnih načela i istinitog javnog informiranja s ciljem stvaranja i održavanja regularnih tržišnih okolnosti.

Neznanje, lijenost, nedostatak radne etike i morala te nepostojanje odgovornosti još dugo će carevati unutar populacije strukovnih i svih drugih vrsta uhljeba. Ma tko bi njih “natjerao” na promjenu ponašanja?!

Dok su “oni” na kolektivnom višegodišnjem “odmoru”, ne može se reći da baš ništa ne rade jer ipak je vidljivo da su aktivni unutar svojih “carstava” opravdavajući sami sebi svrhu postojanja.

Za razliku od njih, sve druge skupine i grupacije zainteresirane za “usmjeravanjem” tržišta, posebno onih koji mešetare nekretninama, počevši od bankarskih i odvjetničkih te svih drugih lobija, i više su nego aktivni pa vrlo često namjerno dezinformiraju javnost pogrešnim interpretiranjem činjenica ili namjerno iznose netočne podatake čime se ispituje puls javnosti i manipulira tržištem, javnošću, politikom i gospodarstvom.

Kako bi u sadašnjosti i budućnosti olakšali poslovanje ovlaštenim agencijama za nekretnine i doprinjeli stvaranju preduvjeta za dugoročnu stabilnost tržišta nekretnina a polazeći od trenutnog prikaza stvarno-činjeničnog stanja na tržištu nekretnina; smatramo da je iznimno važno prekinuti tezu i demantirati laži o “polaganom oporavku tržišta nekretnina i pozitivnim pokazateljima” – stoga, evo za javnost i nekoliko brojčanih pokazatelja:

1. Smanjuje se promet nekretninama

Prema statističkim podacima porezne uprave za razdoblje od 2011. do 2014. godine konstantno se smanjuje promet nekretnina i to:

Tablica prometa nakretninama u RH (2011. – 2014.)

Razlozi zbog kojih je prisutan konstantan pad prometa nekretnina:

• opći strah izazvan dugotrajnom ekonomskom krizom,
• dugotrajno slabljenje kupovne moći (posebno hrvatskih državljana),
• prevelika ponuda nekretnina u odnosu na potražnju,
• previsoke cijene često nekvalitetnih nekretnina,
• previsoke cijene nekretnina u odnosu na mikrolokaciju, susjedne zemlje i mediteran,
• nemogućnost financiranja kupovine (prosječan građanin štednje nema, većina tvrtki viška kapitala i volje za ulaganje nema, bonitet slabi, kamate na stambene i poslovne kredite su prevelike, povjerenje u banke je narušeno)
• manipuliranje tržištem, kamatom, valutama, i portfeljem nekretnina od strane banaka,
• lopovi su otuđeni društveni kapital iznijeli iz zemlje,
• opći nedostatak komunalne i društveno-socijalne infrastrukture,
• porezna neizvjesnost i nesigurnost,
• prevelika porezna davanja,
• smanjenje i ukidanje poticaja na stambenu štednju,
• pravna nesigurnost i nametanje sve više komplicaranih procedura te dugotrajni pravni procesi sa neizvjesnim i nestandardiziranim pravorijecima,
• itd.

2. Ne smanjuju se očekivane cijene nekretnina, smanjuju se cijene realiziranih

Prema podacima ovlaštenih posredničkih tvrtki realizirane cijene u prodaji nekretnina u prosjeku su 30% manje od onih koje vlasnici nekretnina traže i očekuju ili onih koje se mogu pronaći u raznim oglasnicima.

Na previsoko istaknutim tj. očekivanim cijenama inzistiraju vlasnici nekretnina zbog svojih nerealnih očekivanja koja su posljedica njihovih trenutnih zaduženja i medijskih napisa koji manipuliraju temom o “oporavku” tržišta nekretnina i navode na pogrešne zaključke o porastu cijena nekretnina.

Tome značajno doprinose i pojedini internetski portali za oglašavanje nekretninama koji u svojim međusobnim marketinškim borbama nastojeći se dodvoriti javnosti, biti “ekskluzivniji” i “relevantniji” jedni od drugih, bubetaju tj. pogrešno interpretiraju i iznose netočne statističke rezultate o realiziranim cijenama nekretnina za koje oni najčešće nemaju pojma koje su u stvarnosti.

3. Smanjuje se broj ovlaštenih posrednika za nekretnine

U registru posrednika nekretninama na dan 28.4.2015. zabilježen je najveći broj ovlaštenih posredničkih tvrtki i to njih 1307.

Nakon “čišćenja” registra, na današnji dan 21.5.2015. upisano je 806 ovlaštenih posredničkih tvrtki.

Znači, u registru je 501 poslovni subjekt manje što predstavlja ukupni pad od 38% svih ikada registriranih posredničkih tvrtki. Svi oni više ne smiju posredovati u prometu nekretninama a prema dojavama s terena nastavljaju i dalje čime krše zakon i predstavljaju nelojalnu konkurenciju onim tvrtkama koje posluju u skladu sa zakonima i pravilima struke.

Razlozi zbog kojih je došlo do smanjenja broja ovlaštenih posredničkih tvrtki su:

• zbog navedenog pod 1. i 2.,
• nedostatak posla (pojedina regionalna tržišta),
• nelojalna konkurencija,
• neisplativost uloženog/dobivenog (cost/benefit),
• nenaplaćena potraživanja,
• nedostatak stručno educiranog kadra na pojedinim regionalnim tržištima,
• nedostatak obvezno-redovne profesionalne edukacije,
• dugovi, stečajevi, blokade, gašenje ili stavljanje tvrtke u mirovanje,
• osobni razlozi (narušeno zdravlje, manjak poslovne ustrajnosti, vizije i radne etike),
• itd.

Javni ste medij i želite prenjeti naš članak?
Može, uz obvezno pridržavanje naših uvjeta prenošenja sadržaja (čl. 3.) »